Pretraga
Pronađite nas na
 

Pošalji prijatelju

Matriks

Angry Video Game Nerd: The Movie

Štreberi, vanzemaljci, kertridži i svetske krize

Darko Kovačević

Vratimo se na početak 80-ih godina prošlog veka kada su američkim državama vladale igračke konzole. Nije bilo piratstva, igre su se prodavale na kertridžima, i korporacije su mogle da naplaćuju oko 50 krvavih dolara (danas bi to značilo nekih 120$) po igri. Za taj novac dobijao se kertridž sa šarenom nalepnicom, ali umesto lude zabave (koju su obećavali gejmerski časopisi), mali potrošali nailazili bi na zbrda-zdola nabacane piksele, ružne sprajtove i igre čija bi im nepisana pravila uglavnom nagoveštavala da su - nasamareni. A onda bi se ciklus ponavljao: Novi bombastični naslovi, šareni oglasi po časopisima, novih 50 dolara i, uglavnom, nova razočarenja za mlada američka pokoljenja.

Mi, Jugoslovenčići, u isto vreme zalazili smo u "Laci" čardu, gde je socijalistički proletarijat svraćao na čašicu, dve-tri, vinjaka pre, za vreme, i posle garantovanog osmočasovnog rada u obližnjoj fabrici. Tu se nekim čudom našao jedan Atarijev stoni "Space Invaders", predviđen za gvozdene desetodinarke, koje su, brzo smo to provalili, bile gotovo iste veličine i težine kao stari dobri pedesetoparac. Bilo nam je, jugonostalgije mi, lepše detinjstvo nego američkoj deci. Sve dok nisu uveli proklete žetone.

Džejms Rolf (James Rolfe) alias AVGN (Angry Video Game Nerd) glasnogovornik je i ikona ove unesrećene i prevarene generacije gejmera koja je stasavala tokom osamdesetih godina, preživljavajući krah tržišta video igara, krah igračkih konzola, krah interneta (tzv. dot-com bubble), konačno i krah fjučersa hipotekarnog tržišta koji nam je prodat pod akronimom SEKA (Svetska ekonomska kriza). Pre desetak godina, u vreme slobodnog interneta, Džejms je oslobodio svoj alter-ego, stvorivši AVGN (Angry Video Game Nerd), Skitnicu osmobitne igračke ere, koji je u kućnoj Sinemasakr (Cinemassacre) produkciji snimio preko sto epizoda posvećenih isključivo lošim, gorim i najgorim video-igrama. Za one koji bi na brzinu da se uključe u ovu priču, vredi pogledati, npr. „NES Accessories“, „Halloween“, „Cheetahmen“, „Bible Games“ ili, ako ćemo pravo, vredi ih pogledati sve, ali red je ubaciti koji link, čisto da bi ovaj tekst evoluirao u hiper-tekst.

Ali, to nije sve.

„E.T.“ je, ludolozi tvrde, najgora formalno-impulsivna struktura ikada stvorena. Ili je to samo mit? Nakon nezemaljskog uspeha Spilbergovog "Vanzemaljca", "Atari" je kupio prava na osmobitnu eksploataciju filma (za tada neverovatnih 20-25 miliona $), planirajući da za Božić proda 3-4 miliona kertridža i profitira preko 100 miliona dolara. Igre su onomad izrađivali usamljenici-programeri i posao je poveren Hauardu Skotu Varšavu (Howard Scott Warshaw ili HSW), koji je imao tek nekoliko nedelja da uprogramira vanzemaljca u Atari 2600. HSV je, kako kaže, pokušao da prenese sentiment filma na Atarijevu konzolu, ali je u tome omanuo. Uostalom, ko je ikad video Atari 2600, jasno mu je da apstrakcija teško može da nosi ikakav sentiment. Nekako se pročulo da je igra loša i veliki Božićni uspeh pretvorio se u ogroman finansijski flop. Atari je, što neposredno, što zbog pada poverenja među akcionarima, izgubio nekih milijardu dolara, a čitav posao sa igrama, tada vredan preko 3 milijarde dolara, naredne godine splasnuo je na svega 100 miliona. Špekulativni kapital je utekao na drugo mesto i - balon se izduvao. BTW, kladim se da će sledeći da pukne balon bezbednosti.

Tako je “E.T.” skončao kao Princip konzolaškog tržišta. Ispalo da je vanzemaljac kriv za sve, i svi preostali kertridži sa igrom pokopani su, za kaznu, nedaleko od Alamogorda, koji je, lepe li slučajnosti, blizu Rozvela u Novom Meksiku.

Ima još.

Na ovu priču zagrizao je Džejms Rolf i preko “Indiegogo” portala za kolektivno finansiranje ponudio fanovima da podrže celovečernji AVGN film o najgoroj igri ikad igde. Fanovi su se odazvali, i Rolf je ubrzo nakupio preko 300,000$ za projekat. Konačno, nakon nekoliko godina patnje koju nosi nezavisna filmska produkcija, u septembru ove godine premijerno je prikazan „AVGN – the Movie”, film koji ne da se ne stidi treša, nego je treš u svakom svom segmentu. Ne može se reći da je Rolf zakazao, pošteno je odradio posao: tu su svi prijatelji AVGN serijala, tu su ikonički arhetipovi treš negativaca, veći deo specijalnih efekata odrađen je u duhu osamdesetih - maskama, maketama i kadar-po-kadar animacijom, a pojavljuje se i autor zloglasne igre, HSV glavom i bradom. Ipak, jedna stvar ne funkcioniše u filmu kako treba, a to je upravo Rolfov noseći karakter, AVGN, koji jednostavno više nije ubedljiv. Nije više toliko srdit, niti pokazuje više onu strast za video-igrama, već, na neki način, pokušava da se istavi iz cele priče. Tako narativ ovog filma postojano i predvidivo klizi ka antiklimaktičnoj katarzi. Znam i zašto. 

Zato što se Rolf u međuvremenu oženio, dobio posao, nabacio stomak, počeo da gubi kosu... Moglo bi se reći da je odrastao, izgubio onog klinca i tinejdžera bez i trunke samopouzdanja koji je, uz Atari, Nintendo, Segu i druge osmobitne igračke mogao lako da ekstazira u AVGN. To se vidi u filmu, koji, čini mi se, pored valorizacije dugogodišnjeg rada na serijalu, predstavlja i oproštaj od AVGN-a. Pošten oproštaj, Džejmse, sve ti je oprošteno. Ne možemo nositi jedan te isti karakter čitavog života.

Džejms Rolf, nekadašnji AVGN, iz ovog filma ipak izlazi kao jedan od velikih stilista treša, samopregoran posvećeni kolekcionar otpada pop-kulture, nameran da nastavi onamo gde je Ed Vud stao.

Ja se, sa druge strane, pitam: Nije li direktno kolektivno finansiranje putem kikstartera i sličnih portala zapravo komunizam koji nikad nije stigao onoj polovini planete koja mu je, celog kratkog XX veka stremila?

Ostavite komentar

Mišljenja izneta u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije sajta NoviPolis. Ipak, po postojećem Zakonu o javnom informisanju NoviPolis odgovara za sve sadržaje koji se nalaze na njegovim stranicama, pa u skladu sa tim zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare uvredljive sadržine, kao i komentare za koje sumnjamo da su deo organizovanog spinovanja javnosti, nećemo objavljivati.

Ostali komentari