Blog

Zahtjev za priznanjem (9. januara)

Bojana Miodragović, Banja Luka

Ustavni sud BiH je odlučio da je obilježavanje 9. januara, Dana Republike Srpske, kršenje Ustava. Međutim, takva odluka i njeno obrazloženje, jedino su kršenje Ustava ako se dobro razumije ono što slijedi:

Veliki dio faktora u savremenoj politici je izazvan potrebom ili zahtjevom za priznanjem. Ovaj zahtjev je značajan kada imamo u vidu vezu između priznanja i identiteta, pri čemu je identitet shvaćen kao samorazumijevanje osobe, odnosno kao karakeristika koja određuje ljudsko biće.

Čarls Tejlor, kanadski filozof, izlaže tezu da je naš identitet djelimično oblikovan priznanjem ili njegovim odsustvom, a često i pogrešnim priznanjem od strane drugih i da na taj način osoba ili grupa ljudi trpi stvarnu štetu, ukoliko im zajednica ili ljudi oko njih nude ograničavajuću, ponižavajuću ili prezrivu sliku. 

Kada su u prošlosti socijalne hijerarhije ideal časti postavljale kao prerogativ onih rođenih u blagostanju ili povoljnoj klasnoj klimi, identitet se uzimao zdravo-za-gotovo, jer nije bilo spora oko određenja, ali ni samoodređenja. Ukoliko je nekome dodijeljena slika ugnjetavanog, taj bi se vrlo brzo pomirio s tim i interiorizovao takav stav kao samosvijest. Srećom, otkrilo se da je identitet mnogo više od toga. To je originalna lična karta, izraz autentične osobe koja nosi moralni sistem, koja usvaja i izražava jezik, koja uzima svoju sliku o sebi od strane drugih, ali je i usklađuje s onom slikom koju o sebi kuje kroz život, rad, osjećaje, tradiciju i interakciju s tim drugima, zaslužujući njihovo priznanje i svoju vidljivost. Taj savremeni zahtjev za priznanjem počiva na idealu dostojanstva - onom koji je zamijenio arhaični ideal časti. To je ideal koji, uz priznatu originalnost, ipak pripada svakome i to je početna premisa svakog društvenog određivanja identiteta. Pomenuta originalnost je odlika kako svakog ljudskog bića kao individue među drugima, tako i svakog naroda kao nosioca kulture među drugim narodima. Takav koncept dostojanstva, jedini je kompatibilan politici jednakog priznanja koju je uvela demokratija.

Kada je sve to poznato, koji pojedinac i koji narod sa izgrađenom sviješću o sopstvenom identitetu, ne bi reagovao na nametanje ograničavajuće i prezrive slike o sebi? Kako da ne reaguje nosilac kolektivnog identiteta, kada to nametanje dolazi od ustanove koja mora da prepozna taj demokratski i humanistički ideal dostojanstva koji je dodijeljen naddržavno i nadnacionalno? Ili, da se vodimo važnijim pravnim pitanjem – zašto. Zašto da se dodijeli nekim drugim (u Republici Srpskoj) manjinskim kulturama čast, da se (u Republici Srpskoj) većinskoj kulturi oduzme dostojanstvo?

Možda će neko ponuditi argument da proglašavanje 9. januara, Dana republike, neustavnim nije povezano sa kulturnim pitanjima, da se ne smije iznositi iz političke arene. Varate se – obilježavanje Dana republike je najvećim dijelom kulturno pitanje. To nije kulturno pitanje jer datum nosi značaj za pravoslavnu religiju, a religija je dio kulture. Druga činjenica, odlučnija, je ispuštena iz vida. Ovaj sudski postupak ima zainteresovano lice (ali to nije Sveti Stefan) i ono se nalazi u liku srpske kulture. Tu kulturu čine i značajni datumi, kao dio njene tradicije. Upravo jedan takav datum, kada je formiran entitet koji interiorizuje volju većinske kulture da živi sa drugim bliskim kulturama, ali i da za svoje vrijednosti zaslužuje priznanje, dio je kulture naroda. Kulture koja mora biti branjena i to prvo branjena od strane sudske vlasti, koja ljudsko dostojanstvo sigurno poznaje i van ustavnih preambula.

Ukoliko bi me neko upitao za standard po kojem branim datum osnivanja moje Republike kao kulturnu vrijednost, to nije standard proistekao niti iz jedne kulture pojedinačno. To je standard koji propisuje naša humana priroda, koja ne smije da zaboravi da kultura koja je dugo vremena davala smisao i ukazivala na sveto i uvišeno jednom narodu sigurno ima nešto što vrijedi poštovanja.

Datum ne poštujemo iz religijskih, već iz istorijskih razloga. 9. januar je dio srpske kulture, a njena odbrana je odbrana pojedinačnog i kolektivnog dostojanstva.

Autor je viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci.