Pretraga
Pronađite nas na
 

Pošalji prijatelju

Agora

Asanž- pet godina zarobljeništva

Matijas fon Hajn, Dojče vele

Sedmog decembra 2010, Džulijan Asanž se predao londonskoj policiji. Švedska traži njegovo izručenje zbog dubioznih optužbi za silovanje. Asanž se i danas nalazi u azilu u ambasadi Ekvadora.

Vikiliks živi - još uvek. Ta internet-platforma 3. decembra je objavila tajna dokumenta o pregovorima u vezi sa trgovinskim sporazumom TiSA između SAD, Evropske unije i još 22 države. Džulijan Asanž, osnivač i portparol Vikiliksa, to objavljivanje je dočekao u azilu u ambasadi Ekvadora u Londonu. Tamo je bio i kada su sredinom novembra objavljena otkrića o transpacifičkom sporazumu TPP, a i kada je objavljeno oko 60.000 depeša iz diplomatske službe Saudijske Arabije u junu. Od juna 2012, Asanž je u zgradi ekvadorske ambasade, a lišen je slobode pre pet godina, kada se predao engleskoj policiji. Švedska je izdala nalog za njegovo hapšenje i traži njegovo izručenje.

Predistražni postupak koji traje pet godina

Sudska drama počela je kada su se dve žene jednog petka popodne u avgustu 2010. zajedno obratile stokholmskoj policiji, nakon što su ustanovile da je Asanž imao polni odnos i sa jednom i sa drugom. Htele su da saznaju kako mogu da ga prinude na HIV-test. Kada su, nekoliko sati kasnije, napustile policijsku stanicu, pokrenut je istražni postupak protiv Asanža – zbog silovanja i seksualnog uznemiravanja. Državna tužiteljka u Stokholmu nije želela da otvara istragu jer početna sumnja nije bila dovoljna za to. A onda je jedna druga državna tužiteljka – u Geteborgu – ponovo otvorila slučaj. Slučaj je godinama bio u predistražnoj fazi. Do danas nije podignuta optužnica! Nalog za hapšenje je formalno izdat da bi Asanž bio prebačen u Švedsku kako bi tamo mogao da bude saslušan. Švedska odbija da garantuje da Asanž neće biti izručen SAD.

Brige zbog mogućeg izručenja SAD

Mogućnost da bude izručen, najveća je Asanžova briga. On se zbog toga pre tri godine sklonio u ambasadu Ekvadora – nakon što su iscrpljene sve pravne mogućnosti da se spreči mogućnost tog izručenja. A ona nije samo proizvod paranoje. SAD su žestoko reagovale na otkrića Vikiliksa iz 2010. Objavljivanje ratnih dnevnika iz Avganistana i Iraka te posebno depeša američkih ambasadora, pokazalo je svetu novu – i ne baš blistavu – sliku američkih aktivnosti.

Vašington je besneo. Američki političari su javno tražili ubistvo Asanža. To se dešavalo u vreme besprimerno žestokog postupanja protiv zviždača, ali i protiv onih koji im pomažu da objave tajne informacije.

Publicista i novinar Čarls Glas je u intervjuu za DW naglasio da je vlada Baraka Obame izvela više novinara pred sud nego sve prethodne vlade zajedno: „Oni primenjuju Zakon protiv špijunaže iz 1917. godine – ne da bi progonili špijune, već da bi tužili novinare koji su otkrili šta je sve učinila Obamina vlada kada je reč o mučenju, ubijanju i kidnapovanju osumnjičenih svuda u svetu“, kaže Glas. To mišljenje deli i Matijas Špilkamp, član uprave organizacije Reporteri bez granica: „Vidimo da zviždače progone upornije i agresivnije nego ikad.“

Ograničavanje slobode štampe

Špilkamp smatra da su različiti pokušaji američke vlade da spreči dalje objavljivanje dokumenata Vikiliksa – ograničavanje slobode štampe. Reporteri bez granica prenose da je koncern Amazon, pod pritiskom američke vlade, uskratio Vikiliksu korišćenje servera, a forma PejPal je prestala da prosleđuje novac koji je uplaćivan toj platformi. Špilkamp se protivi i tvrdnji da je Vikiliks objavljivanjem dokumenata ugrozio živote ljudi: „To nikada nije dokazano, ali se stalno iznova tvrdi.“

Ima li sve to veze sa postupanjem švedskog pravosuđa? – To se ne može jasno dokazati. Kelnski stručnjak za krivično pravo Nikolaos Gazeas smatra da je korektnost krivičnog postupak dovedena u pitanje. Njegova kritika se odnosi pre svega na švedsko državno tužilaštvo: „Asanž do sada nije saslušan u Velikoj Britaniji. Ako imamo u vidu da je švedsko pravosuđe samo prošle godine 44 puta saslušalo optužene ili svedoke u inostranstvu, onda je čudno to što u slučaju Asanža takva mogućnost dugo nije ni razmatrana, a zatim je odbačena iz nekih formalnih razloga.“ Po Gazeasovim rečima, „To stvara mesta sumnji da švedskim vlastima nije ni stalo da saslušaju Asanža u Londonu.“

 

Izvor: Dojče vele

 

Ostavite komentar

Mišljenja izneta u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije sajta NoviPolis. Ipak, po postojećem Zakonu o javnom informisanju NoviPolis odgovara za sve sadržaje koji se nalaze na njegovim stranicama, pa u skladu sa tim zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare uvredljive sadržine, kao i komentare za koje sumnjamo da su deo organizovanog spinovanja javnosti, nećemo objavljivati.

Ostali komentari