Pretraga
Pronađite nas na
 

Pošalji prijatelju

Estetika

Kosmičko jaje

Milena Stefanović, designed.rs

"Rađanje iz jajeta" simboliše stvaralački čin duha u kosmosu. Verovatno zbog toga, ekscentrični Salvador Dali je postavio veliku ljusku jajeta na krovu - terasi svoje kuće, gde je mogao svakodnevno da pomoli svoju glavu iz ljuske i time iznova i iznova sprovodi ovaj ritual!

Širom sveta jaje je simbol povoljnosti, ukazuje na sreću, bogatstvo i zdravlje. Kao simbol prvobitnog stvaranja, jedno od najstarijih i najopštijih značenja jeste kosmičko ili vaseljensko jaje. Ono predstavlja celinu, jaje je svet, ceo univerzum je u njemu. Sugestivno! U skoro svim kosmogonijskim (nastanak sveta) mitovima starih naroda i kultura, kosmičko jaje je sastavni deo predanja, od  Egipta, Grčke i Indije do Dalekog Istoka i Okeanije. Mišljenje da se svet razvio iz jajeta univerzalan je i jasan simbol sa određenim varijacijama na temu.

Početni proces stvaranja počinje kada kosmičko jaje uobličava haos, a iz njega, prepolovljenog, ispilelo je sunce, voda, dolazi do razdvajanja zemlje i neba i raznovrsnosti života, prirodnog i natprirodnog. Naravno, dobija enormne dimenzije, a iz jaja su rođeni i neki bogovi i junaci.

 

Jaje je nezaobilazni deo bajki i priča mitološkog sadržaja.

Budući da je kultna forma, jaje se negde zabranjuje za jelo. Ono je izvor života na zemlji, besmrtnosti, simbol ponovnog vraćanja u život. Na primer, Pitagora i njegovi sledbenici uzdržavali su se od jedenja jaja (pored boba i mesa) kao i pripadnici orfičkog kulta, zbog ideje o seobi duše u koju su verovali. Danas je to popularna vegan orijenacija u ishrani. Kod hrišćana, jaje se ne jede samo tokom trajanja posta.

Postoji alhemijsko jaje mudrosti, koje se povezuje sa praklicom, dok se u unutrašnjosti jajeta otkriva tajna “nečeg drugog”, čija forma i sadržaj bi mogli da se preobraze u neki element, kako su oni smatrali, naravno u…zlato. Jaje je centar svih zapitanosti sholastika, šta je pre nastalo: kokoš ili jaje, a odgovor Silesijusa je da, pošto su jedno u drugome (jaje u kokoši, a kokoš u jajetu), predstavljaju dvojnost kao potencijal u jednom.

Filosofsko jaje u kome nastaje dvoglavi orao...

Za mene, jedan od najlepših reljefnih ornamenata je jajasti štap, osmišljen u antičkoj Grčkoj.

Jaje je nosilac arhetipske forme koja se naziva jajolik ili ovoid (lat. ovum). Oblik mu je veoma zanimljiv i podseća na izdužen sferoid. Po dužnoj osi kada se prepolovi odnos leve prema desnoj strani je jednak, a po poprečnoj nejednak. Odnos simetričnog i asimetričnog, za mnoge oformljene oblike, jedno je od načela koje postoje u prirodi (čovek, pas, list, drvo) ili koja su stvorena od strane čoveka. A po oblikovnom rodu, forma jajeta je ženskolik. Sve što je oblo i u horizontalnom položaju, povezuje se se sa mogućim značenjima trajanja, plodnosti, života, večnosti. Jaje kao simbol beskrajnog vremena…Brankusijeve skulpture su fantastičan primer.  Trenutno aktuelna izložba...

I hrišćanstvo je dalo svoj doprinos - Vaskršnje jaje. Tu se uklapa i Kosmička ideja hrišćanstva. Popularna je tradicija farbanja i ukrašavanja kuvanih jaja uz određeni ritual koji ga prati i ritual prilikom razbijanja ljuske uz odgovarajuću izgovorenu formulu - radosni pozdrav! Ono koje je simbol obnove života u Hristovoj veri - vaskrsenja, boji se u crvenu, boju  krvi, ali i znaku radosti. Jaje simbolizuje kontinuitet života, želju za preporodom, skrivenu unutra i zaštićenu ljuskom. Jaje kao jedan od simbola periodične obnove prirode, farba se na proleće.

Ovaj ceremonijal ozvaničen je kao Svetsko prvenstvo u tucanju uskršnjim jajima “Tucinijada” u Mokrinu, koje se održava svake godine na dan praznika, a postoji već osamnaest godina i “Vaseljensko prvenstvo – Tucijada na Balkanu” u Oglađenovcu kod Valjeva! Ova tradicija spada u domen nematerijalne baštine i deo je našeg kulturnog identiteta. 

Pjero dela Frančeska koristi simboliku nojevog jajeta i postavlja ga da visi iznad glave Bogorodice sa malim Hristom. Jaje kao vizuelni simbol savršene forme + Euklidovska geometrija kojom se, inače, zanimao dela Frančeska, proporcija, harmonija i simetrija predočavaju nepromenljivost jajeta i celog koncepta slike. Jedino umetnost može da podigne sa površine svakidašnji predmet i pusti jaje da vekovima lebdi nad glavom čovečanstva.

Kristifor Kolumbo je zaslužan za još jedan termin - Kolumbovo jaje. Godine 1492, on ga je postavio na gravitaciono polje trpezarijskog stola da bi pokazao španskom kralju da je zemlja okrugla. Anegdota je zanimljiva po tome, jer je Kolumbo da bi objasnio dvorjanima koji su komentarisali kako otkriće nove zemlje po njima i nije neko dostignuće, tražio od njih da postave jaje da stoji. Pošto oni naravno, nisu uspeli u tom poduhvatu, on uzima jaje i razbija mu vrh i time ga postavlja da stoji u mestu. Na njihov komentar kako je to prost i jednostavan akt, Kristifor im je odgovorio: “Ja sam se prvi setio“. (ispirisalo Vilijama Hogarta (William Hogarth) da naslika Kolumbo razbija jaje)

Teslino jaje, prikazuje i objašnjava principe obrtnog magnetnog polja i model indukcionog motora. Bakarno jaje stoji (vrti se oko) na vertikalnoj osi, na jedan prefinjen način, bez razbijanja ljuske. Eksponat se nalazi u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu.

Devedesetih godina XX veka neki umetnici koriste jaje zbog njegovog savršenog oblika, ali samo zbog glatke spoljašnjosti. Prazno jaje je simbol ove generacije umetnika, u vreme kojim dominira volja za izlogom spektakla, ono je samo ljuska, prazno, znak prinudne lakoće u polovičnoj svakodnevici koja nas okružuje. Nestala je svaka mistika, a sadržaj je u skladu sa duhom vremena.


Sve do “Lova na veliko jaje” u Njujorku koji je domaćin ovog dešavanja, gde je uzeo učešće i Metropoliten muzej, koji obeležava praznik kroz izložena tri jaja od 260 skulptura – jaja, raznih slikara i dizajnera iz celog sveta, koja se pojavljuju širom grada tokom aprila, a, u isto vreme, u muzeju su izložena i spektakularna tri od pedeset Faberžeovih carskih Vaskršnjih jaja.

A možda je, ipak najmilije i najslađe čokoladno kinder jaje koje uvek sadrži neko novo iznenađenje! 

 

Izvor: designed.rs

Ostavite komentar

Mišljenja izneta u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije sajta NoviPolis. Ipak, po postojećem Zakonu o javnom informisanju NoviPolis odgovara za sve sadržaje koji se nalaze na njegovim stranicama, pa u skladu sa tim zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare uvredljive sadržine, kao i komentare za koje sumnjamo da su deo organizovanog spinovanja javnosti, nećemo objavljivati.

Ostali komentari