Pretraga
Pronađite nas na
 

Pošalji prijatelju

Estetika

Grafike sa dve nepoznate

Bojan Bikić, Beograd

Ja sam grafičar. To znači da umem da crtam i da nacrtano umem da prenesem u prikladnu grafičku tehniku. Crtež razrađujem u nekom od materijala kojima grafičari vladaju ( cink, bakar, linoleum),  obogaćujem i pretvaram u daleko složeniju likovnu formu - grafički list.  Zatim, grafički list postupkom tradicionalne, ručne štampe, umnožavam u više primeraka. Pripadam struci koja se u Srbiji ubrzano gasi. 

Pre nekoliko godina dobio sam na poklon dve alatke za mecotintu. Nikada se do tada nisam bavio ovom tehnikom. Tokom studija mi je delovala odbojno. Zahteva mnogo vremena, strpljiv i promišljen rad i kao i svaka druga grafička tehnika, veliko iskustvo.

Sada, kada sam imao alat on me je izazivao. Ušao sam u nepoznatu oblast i počeo da je upoznajem.

Mecotinta spada u najstarije tehnike evropske grafike. Nastala je početkom sedamnaestog veka u Nemačkoj i Engleskoj istovremeno. Lično volim priču po kojoj je njen izumitelj, legendarni ratnik i naučnik, knez Rupreht fon der Falc ili kako ga Englezi nazivaju, Princ Rupert. Vojskovođa i grafičar amater, posmatrao je svoje vojnike kako gule rđu sa topovskih cevi. Shvatio je da sličnim postupkom može da se obrađuje i bakarna, grafička ploča. Na taj način prvi put je  bilo moguće dobiti kontinuirani srednji ton (sivu) u procesu duboke štampe. Odatle naziv tehnike (mezzo-tinto- srednji ton, srednje obojeno) .

Tehnika podrazumeva dugotrajnu pripremu ploče pomoću nazubljene alatke, njihalice, ili rokera. Tako pripremljena matrica daje crnu osnovu iz koje se glađenjem i struganjem, nazrnčane podloge dobijaju svetliji tonovi.

Teoretski jednostavan postupak, pokazao se u praksi izuzetno teškim. Nepoznati materijal pružao je veći otpor nego što sam mogao da predpostavim. Posle svake grafike sam bio rešen da odustanem. zatim sam opsesivno počinjao sledeću. Na kraju sam imao dovoljno materijala za jednu pristojnu izložbu. Osnove ove tehnike sam savladao na najteži način, kroz pokušaje i greške. Tako se stiče  određeno, postojano iskustvo. Još uvek sam na početku. Ovu tehniku tek treba upoznavati.  Nedavno sam nabavio kvadratni metar bakra. Ne odustajem od istraživanja mecotinte.

Ako je tehnika bila prva nepoznanica, tema ovih grafika, slovenska mitologija, je druga. Ono što volimo da zovemo slovenskom, ili srpskom mitologijom je zavodljiva oblast u kojoj su se mnogi izgubili. Sa jedne strane postoji obilje građe, sa druge podjednako obilje mistifikacija, političkih izmišljotina, pa čak i tvorevina očigledno umobolnih ljudi.

Nedostatak preciznog sistema, kakav postoji u drugim mitologijama daje velike mogućnosti maštarima i manipulatorima da se razmašu. Strpljivim proučavanjem polagano se ipak može razabrati šta je vredno u svemu tome. Onda se sistem otvori i prikaže tako jasno da sve mistifikacije i krivotvorine postaju potpuno beznačajne.

Natko Nodilo je još uvek neprevaziđen tumač naše stare vere. Proučavaocu daje dragocene smernice i ključeve za razumevanje mitoloških sadržaja narodnog predanja. 

Ipak, ti sadržaji su poetski, ne likovni. Bilo mi je potrebno određeno vizuelno usmerenje. Preuzeti predstave i stilizaciju neke druge kulture ne bi imalo smisla. Kao najzgodnije rešenje činili su mi se stećci. Primetio sam da se na njima iste mitološke sadržaje prikazane u narodnoj književnosti. Likovni jezik stećaka je arhaičan i  krajnje jednostavan. On daje samo šemu određenog sižea, tako da predstavlja idealno polazište za dalju likovnu razradu.

Srpska, odnosno slovenska mitologija vezana je za Sunce. Ono može biti personifikovano u liku svetlosnog konjanika, viteza, koji simbolično proživljava sve ono što se Suncu dešava od izlaska do zalaska.  Motiv Sunčeve ženidbe česta je tema narodne lirike.

Jedan od vidova ove legende, dat je u pesmi Ženidba milića Barjaktara. Arhaični, mitski sadržaj narodni pevač prenosi u ambijent hercegovačkih i crnogorskih hajdučkih družina, ali osnovne crte solarne mitologije vrlo jasno izbijaju iz ove legende.

Pesma Car Duklijan i Krstitelj Jovan , svoj sadržaj crpi iz starozavetne, apokrifne legede o borbi Arhanđela Mihaila i Satane. Iako na prvi pogled ne pripada izvornoj, narodnoj, tradiciji, dalje proučavanje ove teme daje drugačiju sliku.  Sam apokrif postoji samo u slovenskim prepisima. Pored toga sama narodna legenda, iako u nekim osnovnim crtama ponavlja sadržaj apokrifa u mnogim stvarima odstupa od njega.

Junaci narodne pesme se bore oko Sunca, koje se u apokrifu uopšte ne spominje. Svetlosni junak lukavstvom otima Sunce. Nastanak svrake kao čuvara Sunca takođe postoji samo u narodnim verzijama, kao i motiv igre i takmičenja između svetlog i tamnog junaka. Zanimljivo je i da Arhanđel, u apokrifu prikazan kao u potpunosti nadmoćan nad Satanom, u narodnoj verziji priče to nikako nije i da iz utakmice izlazi kao pobednik uz tešku muku i ozbiljno ranjen. Izgleda da je ovde došlo do preklapanja dva mita sličnog sadržaja, slovenskog i hrišćanskog.

Forma knjige mi je uvek bila zanimljiva. Grafički list kao samostalni objekat, novijeg je datuma. Izvorno on je predstavljao sastavni deo knjige, ilustraciju ili vinjetu. Odatle i težnja da uz grafike dodam i tekstove koji ih objašnjavaju. Sama slova su takođe izvedena u klasičnim grafičkim tehnikama, linorezu i bakropisu. Porpuštena kroz grafički medijum i ona dobijaju specifičan likovni kvalitet, koji savremene štamparske tehnike ne mogu da postignu.

Rezultate istraživanja i borbi sa materijalom, likovnim i književnim, predstavio sam u novembru prošle godine svojom samostalnom izložbom ''Car nebeski kad ženjaše Sunce'', u Maloj galeriji ULUPUDS- a. Trenutno skupljam snagu za nove grafike. Čekam da malo otopli, pa da krenem dalje. Još uvek živim i radim u Beogradu....

 

Ostavite komentar

Mišljenja izneta u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije sajta NoviPolis. Ipak, po postojećem Zakonu o javnom informisanju NoviPolis odgovara za sve sadržaje koji se nalaze na njegovim stranicama, pa u skladu sa tim zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare uvredljive sadržine, kao i komentare za koje sumnjamo da su deo organizovanog spinovanja javnosti, nećemo objavljivati.

Ostali komentari